Šarenoliko radno iskustvo: prednost ili nedostatak?

Kažu da je raznolikost začin života.

I jeste, vjerovatno. Ipak, previše šarenila može biti opasno po tvoju karijeru.

Veliki broj mojih čitalaca ima sličan problem kao ova djevojka, koja mi se nedavno javila a čije iskustvo dijelim sa tobom:

“Ne mogu da se zaposlim. Ne znam u čemu je problem, apliciram na gotovo svaki posao koji nađem u oglasima, ali ništa. Nemam neke posebne prohtjeve, stvarno mi je potreban bilo kakav posao. Imam radnog iskustva kao prodavačica, sekretarica, nastavnica engleskog i fitness instruktorka. Da li možeš da pogledaš moj CV, jer se plašim da je možda problem u njemu?”

 

Donekle već viđena situacija, o kojoj smo ranije pričali (taj tekst možeš da pročitaš ovdje)

Pogledala sam njen CV i odlučila da je pozovem. Zajedno smo donijele zaključak da je svakako neophodno prije svega dotjerati i optimizovati njen CV, ali to je bio onaj lakši dio.

Ono što mi je skrenulo pažnju jeste činjenica da ova djevojka aplicira na sve moguće oglašene poslove, bez obzira na njene ambicije ili profesionalne ciljeve, zato što joj je posao neophodan.

To me je navelo da ti danas uz kafu pričam o sve aktuelnijoj temi: da li je OK imati šarenoliko radno iskustvo, odnosno da li je dobro biti Jack of all trades, ili ne?

U kritičnim vremenima, kao što je ovo u kojem živimo, prirodno je da je sve više ljudi spremno da radi bilo kakav posao, sve dok je on pošten i redovno plaćen. Kako je posao u struci vrlo teško pronaći, često smo izloženi razočarenjima, padu motivacije, samopouzdanja, rušenju naše slike o nama samima i o okolini, a nerijetko dolazimo i u stanja pravog očaja! Tada nam kao jedini izlaz djeluje da se kandidujemo za sve moguće poslove, čak i ako su daleko od naših kompetencija, i nimalo u skladu sa našim ambicijama i ciljevima.

Možda i ti zahvaljujući različitim radnim iskustvima znaš da radiš više poslova, pa si ono što se danas na Zapadu zove “Jack of all trades” (ako si žensko, onda si Jill) – fraza koja koja govori da si neko ko je vičan svemu. Možda ti je trebalo neko vrijeme da otkriješ šta te ispunjava i čini srećnim, pa si radio više raznih poslova u nadi da ćeš se negdje pronaći. Možda si samo napravio par zaobilaznica usled teške situacije na tržištu rada. Ili si jedan od mnogih ljudi koji žongliraju između nekoliko freelancing ili part-time poslova, radije nego da pronađu jedan fiksni full-time posao.

Ovakvo eksperimentisanje može ti poslužiti da proširiš svoje vidike, iskustvo i kompetencije u više industrija. U tom smislu, itekako je korisno i posebno poželjno za nekog ko je na početku svoje karijere. Ali problem nastaje kada poslodavci počnu da daju prednost onim kandidatima koji su imali manje-više linearnu karijernu putanju.

A to se, naravno, danas dešava vrlo često.

Zapravo, pokušavajući da uvećaš svoje šanse za pronalaženje posla, rizikuješ da ih umanjiš, i ne znajući to!

ALI… ZAŠTO SE OVO DEŠAVA?

Izjave poput “Želim bilo kakav posao” ili možda “Obično sam se bavio tim i tim poslovima, ali sam spreman da radim bilo kakav drugi posao gdje Vam mogu biti od koristi” za onoga ko traži posao (odnosno, za tebe) su indikatori motivisanosti, fleksibilnosti i proaktivnosti, zar ne?

Onaj ko traži posao ne razmišlja da na ovaj način možda šalje sasvim drugu poruku onome kome se obraća. A kakva je poruka koju poslodavac najčešće dobija?

Da je vrlo moguće da takva osoba, koja je spremna da radi bilo šta i razumije se po malo u sve, nema neku užu specijalnost. Ili, da takva osoba nema jasno definisane profesionalne ciljeve!

Buuuum! Neočekivano, zar ne?

U tvojim očima Jack of all trades je super cool osoba koja sve zna, i sve joj ide od ruke. Ali, tek kad ovoj frazi dodamo nastavak koji joj je naknadno dodijeljen- “master of none”, možemo posmatrati stvari očima poslodavca: vičan svemu, stručnjak ni u čemu!

 

PA, ŠTA ONDA TREBA DA URADIŠ?

Da apliciraš samo za jednu vrstu poslova, donoseći sa sobom vrlo malo specifičnih kompetencija, i isključiš svaku drugu mogućnost?

Ni to nije rješenje, jer takva strategija može biti pokazatelj rigidnosti i mentalne zatvorenosti.

U većini slučajeva rješenje se nalazi u zlatnoj sredini: predstaviti se kao neko ko ima jednu centralnu ulogu ili ambiciju koja je specifična i prepoznatljiva, i oko koje se vrte sva ostala iskustva. Na primjer, ako imaš šarenoliko radno iskustvo u hotelima, možeš da vežeš sva hotelska iskustva za tvoju ambiciju da jednog dana postaneš menadžer hotela. Ako to pametno naglasiš, tvoje iskustvo neće djelovati toliko šareno već će dobiti neki smisao za onoga ko čita!

 

Šta treba da uradiš?

1. NAPRAVI SPISAK VJEŠTINA KOJE SI STEKAO NA TIM POSLOVIMA

Na primjer, radio si na recepciji hotela a zatim u prodaji garderobe, i sada tražiš posao na poziciji regrutera. Iz posla recepcionera naučio si kako da komuniciraš i odnosiš se prema gostima, kako da koristiš računar, kako da se bolje organizuješ, kako da rješavaš probleme, kao jedini recepcioner u smjeni naučio si da radiš samostalno, itd. Kroz prodaju si unaprijedio svoje pregovaračke vještine i vještine rješavanja problema, naučio da radiš i u timu, pod pritiskom itd. Sve ove vještine su neophodne za posao regrutera, pa ih istakni i objasni (prvo sebi) kako ćeš iskoristiti svoja znanja da doprineseš njihovoj kompaniji.

Sada je momenat da sve te vještine koje si sam sebi objasnio uneseš u svoje marketing alate – CV i motivaciono pismo.

2. PRILAGODI SVOJ CV!

CV nije spisak činjenica o tebi, a uz to je odavno prestao da bude samo radna biografija, sve više i sve brže dobijajući na značaju kao savremeni marketing alat za lično brendiranje! Zbog toga, u njemu ne treba da pomeneš baš sve što si radio proteklih godina, pa čak i ako nešto smatraš važnim iskustvom. Zaboravljaš da ovdje nije riječ O TEBI nego o kompaniji za koju apliciraš! Tvoj CV je tvoj sales pitch odnosno tvoja REKLAMA koja ima za cilj da ubijedi potencijalnog poslodavca da odluči da te pozove. To znači da moraš da se fokusiraš na njega – šta ON ŽELI DA ČUJE tj.pročita u tvom CV-u. Na primjer, ako ga zanima tvoje iskustvo u marketingu ali ne i tvoje IT iskustvo, onda probaj da izostaviš svoje IT iskustvo iz CV-a (ili mu daš manje značaja i mjesta) ,jer ti zaista ne može biti mnogo od pomoći.

To ti dođe kao prodaja: ako ti ubjeđuješ klijenta da kupi brz automobil jer je za tebe brzina presudna, a tvoj klijent više brine za bezbijednost, izgubio si klijenta! Otkrij šta oni traže, pa im to i ponudi!

3. NAGLASI ZAŠTO JE DOBRO BITI “JACK OF ALL TRADES”

Sada stupa na scenu motivaciono pismo! Biti Jack of all trades ima svojih prednosti, pa ih treba i naglasiti. Prije svega, ti si:

1. prilagodljiv, i u većini slučajeva kada se pomole nove mogućnosti ti si taj koji će da kaže “Hajmo!” Osim toga, prilagodljivost je korisna, tako da si ti takođe i
2. veoma koristan dodatak svakom timu,
3. neko ko uči da uči – kako si neko ko je žedan znanja, razvio si vještinu koju mnogi danas ne posjeduju: znaš kako da učiš! A to je veoma poželjno, zbog toga što ako znaš kako da savladaš neku vještinu, nijedna planina neće biti previše visoka za tebe!
4. neko ko će se odlično uklopiti u liderske uloge! Kad pomisliš na lidera, zamišljaš nekog sa bogatim iskustvom, zar ne? Autor i konsultant za liderstvo Tim Ferris je polao super poruku: “Da li je Steve Jobs bio najbolji programer kompanije Apple? Ne, ali je imao širok spektar vještina i vidio je nevidljive interkonekcije!”
5. itd., itd. …

O svemu ovome možeš – i trebaš! – da pišeš u svom motivacionom pismu. Zašto baš ti, a ne neko ko je usko specijalizovan? Razmisli o tome prije nego što pošalješ aplikaciju, daj obrazloženje u svom motivacionom pismu i ne zaboravi – ne radi se o tebi, radi se o NJIMA!

Srećno! 🙂

 

Ako imaš pitanja vezano za tvoju karijeru ili bavljenje sopstvenim biznisom, kontaktiraj me – neka tvoje pitanje bude tema za neki od narednih blogova! 🙂

Do sledećeg čitanja,

 

 

Bojana Perović  

 

Priključi se i našoj Facebook grupi, i podijeli tvoje iskustvo sa preko 1500 članova!

Zaprati nas i na Instagramu, imamo zanimljive Story-e 🙂